Zemljovid - Nova (Svishtov)

Nova (Svishtov)
Nova Cygni 1992 Nova (lat.) je naziv za promjenjive zvijezde koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu; sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta (obično 25 tisuća puta).

Naziv je u osnovi netočan, jer nova nastaje eksplozijom već postojeće zvijezde slaba sjaja, koja prilikom eksplozije, za nekoliko sati ili dana, postane zvijezda sjajnija i za 12 magnituda. Sjaj joj poslije toga slabi do prijašnje veličine.

Po gore navedenom se vidi da nova ne predstavlja eksploziju zvijezde u cjelini, nego eksploziju u njenim vanjskim slojevima. Odbačena masa plinova iznosi tek jednu stotisućinu mase cijele zvijezde.

U spektru nove je vidljiv jak pomak apsorpcijskih linija prema ljubičastom dijelu spektra, što govori o nagloj ekspanziji plinova, koja se zbiva brzinom većom od 1000 km/s, pa je i spektralna klasa ovih zvijezda nestalna - promjer zvijezde se poveća za 100 do 400 puta.

Energija im prvih dana iznosi od 1 do 1 džula, što odgovara sveukupnom zračenju našeg Sunca u toku od 10 do 100 tisuća godina.

Prema slabljenju intenziteta sjaja nove se dijele u brze (sjaj im postaje deset puta slabiji u toku nekoliko dana) i spore (kod kojih se to događa u nekoliko godina).

Nekoliko desetljeća poslije pojave nove se na njenom mjestu vidi maglica, koja se i dalje širi.

Najstariji podatak o pojavi nove je Hiparhovo promatranje (131. pr. Kr.) u zviježđu Škorpiona. U našoj galaksiji, Mliječnom putu, otkrivaju se godišnje jedna do tri nove, što je malo i povećano osjetljivijim teleskopom Hubble. Međutim, vjerojatnost njihovih pojava mnogo je veća i ide do sto na godinu.

Utvrđeno je da neke nove ponovno bljesnu, pa su zbog toga nazvane povratne nove.

Mnogo rjeđe nego nove pojavljuju se supernove, kojima je sjaj 10 tisuća puta veći od nove. Supernova nastaje eksplozijom zvijezde u cjelini. U maksimumu sjaja je -14 do -16 veličine, te se može uspoređivati sa sjajem cijele galaktike! Energija koju emitira u nekoliko dana je oko 1 đžula, što odgovara energiji Sunca u toku jedne milijarde godina. 
Zemljovid - Nova (Svishtov)
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Nova
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Nova
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Nova
OpenStreetMap
Zemljovid - Nova - Esri.WorldImagery
Esri.WorldImagery
Zemljovid - Nova - Esri.WorldStreetMap
Esri.WorldStreetMap
Zemljovid - Nova - OpenStreetMap.Mapnik
OpenStreetMap.Mapnik
Zemljovid - Nova - OpenStreetMap.HOT
OpenStreetMap.HOT
Zemljovid - Nova - OpenTopoMap
OpenTopoMap
Zemljovid - Nova - CartoDB.Positron
CartoDB.Positron
Zemljovid - Nova - CartoDB.Voyager
CartoDB.Voyager
Zemljovid - Nova - OpenMapSurfer.Roads
OpenMapSurfer.Roads
Zemljovid - Nova - Esri.WorldTopoMap
Esri.WorldTopoMap
Zemljovid - Nova - Stamen.TonerLite
Stamen.TonerLite
Zemlja (geografski pojam) - Bugarska
Zastava Bugarske
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi. Na sjeveru graniči s Rumunjskom, sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom na zapadu, Grčkom i Turskom na jugu, a na istoku ima obalu na Crnome moru. Prostire se na području površine 110 994 km² i šesnaesta je po veličini država u Europi. Sofija je glavni i najveći grad države, a ostali su veći gradovi Plovdiv, Varna i Burgas.

Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je neolitska Karanovska kultura iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast Tračani, Perzijanci, Kelti i Antički Makedonci. Politička stabilnost nastupa rimskim osvajanjem područja današnje Bugarske 45. godine, a s propašću rimske države ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i provale različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani Slaveni. Protobugari predvođeni Asparuhom napali su iz zemalja (Stare Velike) Bugarske i trajno zauzeli taj dio Europe u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su (Podunavsku) Bugarsku koju je Bizantsko carstvo priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo vladalo je većim dijelom Jugoistočne Europe i značajno utjecalo na slavenske narode razvojem ćirilice. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća kada ga je bizantski car Bazilije II. osvojio i razorio. Uspješna bugarska pobuna 1185. uspostavila je Drugo bugarsko carstvo koje je dosegnulo svoj vrhunac pod Ivanom Asenom II. (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod osmansku vlast na gotovo pet stoljeća.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
BGN Bugarski lev (Bulgarian lev) лв 2
ISO Jezik
BG Bugarski jezik (Bulgarian language)
TR Turski jezik (Turkish language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Turska 
  •  Grčka 
  •  Rumunjska 
  •  Sjeverna Makedonija 
  •  Srbija